UNIVERZITET U TUZLI
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Tuzla, 09.12.2011. god.

Druga Međunarodna naučna konferencija "EKONOMIJA INTEGRACIJA"

Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, povodom 35 godina rada i postojanja Univerziteta u Tuzli i Ekonomskog fakulteta, danas je održao Drugu međunarodnu naučnu konferenciju "EKONOMIJA INTEGRACIJA", na temu: "Izazovi i perspektive integracija zemalja Jugoistočne Evrope". Konferenciju je organizovao Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli zajedno sa koorganizatorima: Ekonomskim fakultetom iz Osijeka, Ekonomsko-poslovna fakulteta Maribor i Beogradskom Bankarskom Akademijom.

Strukturalne i institucionalne reforme su veoma važne u dugoročnom održavanju i povećanju ekonomskog rasta u zemljama Jugoistočne Evrope. Zaokruživanje pravnog sistema, unapređenje i modernizacija fiskalnog sistema, razvoj bankarskog i finansijskog sistema, izgradnja adekvatne socijalne politike, prestrukturiranje preduzeća, efikasniji menadžment i razvoj tržištasu ključni izazovi procesa integracija i moraju biti prioriteti u svim zemljama JI Europe, rečeno je na današnjoj drugoj po redu Međunarodnoj konferenciji ˝Ekonomija integracija˝.

- Organizacijom ove konferencije željeli smo na jednom mjestu okupiti referentne stručnjake, prije svega ekonomiste koji se bave ekonomijom integracija, da bismo došli do određenih zaključaka i preporuka u kom pravcu treba da idu zemlje jugoistoka Europe - kazao je predsjednik Programskog odbora Konferencije, dr.sc. Sejfudin Zahirović, red. prof. i dodao: - Europske integracije prije svega podrazumijevaju jedan politički dogovor, znači da je politika tu iznad svega, a tek onda treba da se poluče i određene ekonomske implikacije.

Temeljni cilj naučne konferencije jeste problematizirati kompleksna teorijska i praktična znanja i iskustva o specifičnim efektima uvođenja, proširivanja i produbljivanja različitih oblika ekonomskih integracija u zemljama Jugoistočne Evrope. Rasprave i diskusije bile su usmjerene na poteze koje bi trebalo poduzeti kako bi se ojačala saradnja između zemalja Jugoistočne Europe, te samim time regionalna stabilizacija učinila još jačom. Kao najvidljiviji pozitivan rezultat europske perspektive, učesnici su istakli osnaženi regionalni dijalog i saradnju. Međutim, iako su zemlje Jugoistočne Evrope napravile veliki korak naprijed na polju ekonomskih reformi, što ih je približilo europskim standardima, istim ritmom ne idu reforme političkog sistema i državne uprave.

Prema riječima dekana Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dr.sc. Safeta Kozarevića, vanr. prof. veliki problem, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, jeste neiskorištenost njenih akademskih resursa i potencijala. - Lično mislim da nije dovoljna uključenost i da treba raditi puno više kako bi se ekonomisti uključili u rješavanje ekonomskih problema. Organi upravljanja vlasti moraju uključivati akademske stručnjake jer oni najbolje znaju na koji način i koje mjere treba preduzimati u ovim zaista teškim trenucima - istakao je dekan Kozarević naglasivši da ako se ne bude slušala struka, odnosno ako se bude slušala samo politika, od integracija nema ništa.

Rektor Univerziteta u Tuzli, dr.sc. Enver Halilović istakao je ključne specifičnosti između ekonomije naše zemlje i zemalja JI Europe. - Sve razlike idu na štetu ekonomije BiH. Ekonomija naše zemlje u današnjem momentu jeste izašla iz vremena razaranja i ratne devastacije. Proces privatizacije ili tranzicije iz nekadašnjeg državnog u privatno vlasništvo, odvijao se po različitim modelima u odnosu na ostale zemlje ovog dijela Europe, a to je ostavilo velike posljedice danas. Najspecifičnije je to što ekonomija BiH nažalost nije zasnovana na ulaganjima u ljudske resurs - rekao je rektor, dr. sc. Enver Halilović, red. prof..

Ruralne sredine u ekonomiji razvoja treba da budu mjesta na kojima se ulaže puno kapitala jer je na takvim prostorima najlakše naći radnu snagu i zaposliti veliki broj radnika, mišljenje je direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda prof.dr. Drage Cvijanovića. - Smatramo da su u BiH, Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori ruralne sredine mesta u kojima bi mogli najbrže da zaposlimo najveći broj radnika, ali i da pokrenemo najznačajniji kapital - prirodni. BiH je poznata kao lepa država sa lepim planinama, rekama, malim oazama koje mogu da budu prelepe kada je u pitanju spoj nekoliko delatnosti, poljoprivrede, turizma, industrije, zanatstva, građevinarstva, saobraćaja i drugog. Mislim da bi zaista svi trebali da obratimo pažnju kako i na koji način da to ubrzamo i da to pripremimo ne samo sistemski, nego da pripremimo i naše proizvođače, seljake za ulazak u Europsku uniju- kazao je prof. dr. Cvijanović.

Učesnici su najavili da će Konferencija rezultirati konkretnim prijedlozima za unapređenje načina komunikacije između donosioca odluka, istraživača, te menadžera i vlasnika kompanija koji su uključeni u procese integracija. Na toj osnovi učesnici konferencije razvijali su teorijske i praktične analize statičkih i dinamičkih efekata ekonomskog integrisanja zemalja na makro i mikro razini. Bila je ovo prilika da se na jednom mjestu na naučnom nivou rasprave bitna pitanja iz tematskih područja Konferencije i ukaže na značaj savremenih integracionih trendova koji će u velikoj mjeri doprinijeti međunarodnoj ekonomskoj otvorenosti u bliskoj budućnosti.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU