Mi, sudionici Konferencije «Nauka, istraživanje i konkurentnost za budućnost »

• polazeći od temeljenih vrijednosti moralne i intelektualne slobode i afirmirajući etičke rijednosti i nezavisnost naučnog istraživanja,
  
  
• uvažavajući evropski trend integracijskih i globalizacijskih procesa,
  
  
• iskazujući opredijeljenost za harmonizaciju s Evropskim istraživačkim prostorom (ERA – European Research Area), želeći se priključiti evropskoj istraživačkoj i naučnoj zajednici 2010. godine,
  
  
• podupirući proklamirane opredijeljenosti naše vlade za pristup evropskim integracijama, razumijevajući da ta opredijeljenost podrazumijeva i spremnost vlada da primjenjuju evropske standarde,
  
  
• želeći unaprijediti kvalitetu podučavanja, naučnog rada i umjetničkoga stvaralaštva u Bosni i Hercegovini,

donosimo

DEKLARACIJU O STANJU I POLOŽAJU NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Bosna i Hercegovina se nalazi u desetoj godini mira i krajnje je vrijeme da uspostavi svoj sistem inovativne istraživačke djelatnosti. Zbog toga treba donijeti Okvirni zakon o naučnoistraživačkoj i istraživačkorazvojnoj djelatnosti koji će definirati subjekte u nauci Bosne i Hercegovine, uvjete koji oni moraju ispunjavati, uspostavit će Registar naučnih institucija i registar istraživača i obavezu donošenja proporcija financiranja među naučnim područjima.
   
   
2. Bosna i Hercegovina, njezini entiteti i kantoni u Federaciji BiH trebaju započeti s dugoročnom politikom financiranja istraživačke djelatnosti proporcionalno svom fiskalnom učešću. Ukupna javna izdvajanja za nauku trebaju iznositi 2% bruto društvenog proizvoda. Pozivamo vlade na svim nivoima da osnuju fondove za istraživanja koji će činiti dugoročnu mrežu javnog finansiranja naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti.
   
   
3. Od presudne je važnosti izraditi Strategiju razvoja naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti , te usvojiti politiku stvaranja nauke i razvoja tehnologije u Bosni i Hercegovini s instrumentima za poticaj stvaranja novih kadrova sposobnih za bavljenje naukom, za stvaranje i implementaciju novih znanja. Naučno-tehnološki parkovi mogu biti jedan od značajnih instrumenata razvoja naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti.
   
   
4. Javnim sredstvima moraju se početi financirati projekti Mladi istraživači koji će početi obnovu istraživačke populacije u zemlji i reducirati emigracione namjere elitnog dijela svršenih studenata i Naučna infrastruktura koji će otpočeti stvaranje preduvjeta za naučnoistraživačke projekte na univerzitetima i istraživačko-razvojne projekte u preduzećima. Naučnoistraživački projekti na univerzitetima omogućit će da nastavnici objavljuju naučne radove u referentnim naučnim časopisima, što je neophodan uvjet za međunarodnu validnost diploma i uklanjanje sadašnje međunarodne izolacije i pasivne pozicije naših naučnih radnika u međunarodnoj naučnoj suradnji, a podići će i kvalitet nastave. Istraživačko-razvojni projekti u preduzećima instrument su realizacije industrijske politike i konkurentne sposobnosti privrede.
   
   
5. Bosna i Hercegovina ima potrebu za jačanjem naučnoistraživačkog rada u visokom obrazovanju uzimajući u obzir nacionalne prioritete. Regionalna i međunarodna saradnja su sredstva razvoja kritične mase u nauci u cilju reduciranja odliva kadrova. Saradnju na svim nivoima treba podržati, uključujući interdiciplinarnu saradnju i učešće u međunarodnim projektima.
   
   
6. U današnjem svijetu, znanje je postalo glavna proizvodna snaga u ljudskom društvu i glavni uvjet uspješnosti. Bosna i Hercegovina treba znanjem unaprijediti tehnološki razvoj i time spriječiti produbljivanje njezine sadašnje tehnološke zaostalosti. Isto tako, ekonomija znanja predstavlja najperspektivniju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Zbog toga je važno promatrati obrazovanje , kao značajan društveni resurs koji može doprinijeti povećanju konkurentnosti Bosne i Hercegovine, kao sastavni dio sistema nauke. Učinkovita reforma obrazovanja preduvjet je za primjenu visokih tehnologija i stvaranje novoga znanja.
   
   
7. Naučna i akademska javnost želi upozoriti bosanskohercegovačku vlast i bosanskohercegovačku javnost da se pred Bosnom i Hercegovinom nalazi velika razvojna šansa ekonomije znanja, primjene visokih tehnologija i približavanja Evropi. Ta šansa će dovesti do povećanja nacionalne konkurentnosti i povećanja životnog standarda svih građana Bosne i Hercegovine. Ukoliko propusti tu šansu, Bosna i Hercegovina će postati tehnološki zaostala provincija evropske i svjetske periferije.

U Tuzli, 11. jula 2005. godine

Ova Deklaracija se dostavlja predstavnicima vlasti na svim nivoima, predstavnicima
međunarodne zajednice, te javnosti.